Samo-prezentacija

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Samo-prezentacija. Bilješke. Preuzeto -- sa:
https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-30.php.

Što je važnije – znanje ili vještine? Odgovor na ovo pitanje ovisi primarno o tome je li zaposlenje kratkoročnog ili dugoročnog karaktera. Ako je zaposlenje kratkoročno važnije su vještine, a ako je dugoročno, čak i ako radno mjesto nije razvojnog karaktera, znanje bi trebalo imati primat. Često poslodavci prilikom izbora zaposlenika na duži vremenski period, vođeni trenutnom (lošom) praksom,
zbog nedostatka znanja (razumijevanja) ili izostanka dugoročnog planiranja, koriste strategije namijenjene kratkoročnom zapošljavanju - prilikom vrednovanja karakteristika pristupnika (ako je s drugima izjednačen po inteligenciji) odluku o zaposlenju temelje na vještinama umjesto na znanju pristupnika.
(...)Kriteriji elaboracije
(obr... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

COVID-19

(...) Dovodi li nošenje maske do smanjenog dotoka kisika ( O2 ) i povećane količine ugljikovog dioksida ( CO2 ) u krvi?
Tlak, gustoća zraka, sastav i omjer plinova koje udišete samo su neki od faktora koji utječu na koncentraciju svakog pojedinog plina tog sastava. Tako osobe koje žive na višim nadmorskim visinama žive u okružju s manjom koncentracijom kisika. Kako je moguće da žive o okružju s
manje kisika a i dalje žive? Čak i ako niste domorodni stanovnici područja koja se nalaze na visokim nadmorskim visinama (West, 2006), nego privremenmi posjetitelj, ljudska tijela se uspješno adaptiraju (Chawla & Saxena , 2014). Ovo je samo dio priče. Regulacija količine i omjera ( O2 ) i ( CO2 ) u krvi je dio puno kompleksnijeg i osjetljivijeg homeostatsko... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Online konferencija: Mentalno zdravlje za vrijeme pandemije

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Online konferencija: "Mentalno zdravlje za vrijeme pandemije". Panel rasprava. Zagreb: Udruga za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu "Impress" Daruvar i Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska (CroMSIC). Preuzeto 2020-10-19 sa https://icm-mogucnosti.info/online-konferencija-mentalno-zdravlje-za-vrijeme-pandemije-2/.

Pitanje mentalnog zdravlja općenito i mentalnog zdravlja u vrijeme pandemije COVID-19
"Sveučilište u Zagrebu: Božidar Nikša Tarabić psiholog, viši stručni savjetnik za savjetovanje studenata je istaknuo važnost informiranja. Smatra da je posjedovanje pravovremene i potpune informacije nužni preduvjet za donošenje bilo kakve odluke o osobnom postupanju. Dojma je da su informacije koje se čine
dostupnima *[iz različitih izvora, općenito]* u mnogočemu kontradiktorne, nejasne i previše pojednostavljene, a da za to često nema opravdanog razloga. Smatra da opća populacija ima veće kapacitete za primanjem i obradom informacija nego što možda čini te da je važno da se javnost o svim pitanjima koja se ti&cca... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Znanost



Klasifikacija radova
Radovi
  • znanstveni radovi
  • stručni radovi (praksa)

Ocjenski radovi
  • završni rad
  • diplomski rad
  • specijalistički rad
  • doktorska
disertacija
... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Motivacija

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Motivacija. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-01.php.

Tko ujutro ne ustaje iz kreveta?
Tko ujutro ne ustaje iz kreveta? Budući da su gotovo sva stanja organizma motivirana (v. Maslow, 1943a) iz kreveta ne ustaju samo mrtve osobe. U doslovnom smislu (biološki) mrtve, a prenesenom značenju, psihološki (motivacijski) mrtve osobe. Najteži oblik psihološki "mrtvih" osoba su osobe koje pate od teške depresije. Teški oblik depresije
možemo promatrati kao izrazitu deprivaciju (stanje ne ispunjenosti) neke od bazičnih psiholoških potreba, pri čemu što zbog objektivnih životnih faktora (situacijske odrednice) što zbog shema (osobna vjerovanja o uzročno-posljedičnim vezama u svijetu te sukladno tome mogućim ponašanjima i njihovi... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Vještine izlaganja

Postojanje razlika, varijabilitet, je temeljni preduvjet probira, bila to prirodna (Darwin, 1859) ili neka druga vrsta selekcije. No, ovo nije priča o ljudskom varijabilitetu i različitosti, nego o našim sličnostima. Sličnosti su ono što nam omogućava međusobnu komunikaciju, razumijevanje i suživot. Dapače, temeljna ljudska psihološka i biološka, ne sličnost,

nego istovjetnost su ono zbog čega se uopće nazivamo pripadnicima iste vrste.

Jedna od psiholoških karakteristika koju dijelimo je i fobija 1) od izlaganja (javnih nastupa) – u ovoj fobiji niste sami! :)

Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Predgovor kakve zaslužujemo, ali pitanje bismo li ih pročitali

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Predgovor kakve zaslužujemo, ali pitanje bismo li ih pročitali. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-04-20.php.

Vještina i stručnost se stječu iskustvom, u pravilu implicitno. Implicitno znači da iako smo nešto naučili i uspješno naučeno primjenjujemo to ne znači da imamo eksplicitno razumijevanje onoga što radimo, tj. nismo do te mjere svjesni što radimo i koja je veza između naših postupaka i njihovih rezultata (posljedica) da to možemo s lakoćom pretočiti u riječi (verbalni iskaz).

Upravo je implicitna priroda naučenoga razlog zašto ponekad i najveći stručnjaci nisu u stanju prenijeti svoje znanje, na svjesnoj razini jednostavno nemaju pristup cjelovitoj informaciji što točno i zašto čine.

Manjak vještina izlaganja je u slučaju pokušaja eksplicitnog preno&sc... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Neželjena komunikacija

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Neželjena komunikacija. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-04-19.php.

Uvodne napomene
1. U nastavku ću kao riječ psihološki sličnog značenja uz riječ "komunikacija" koristiti riječ "odnos".
2. Niti u jednom trenutku se ne osvrćem na situacije promjene komunikacijskih obrazaca i/ili na odnose koji se transformiraju (iz jedne vrste u drugi) - govorim gotovo isključivo o prekidima.
3. Neki od pristupa će se činiti "grubi". To vjerojatno dolazi iz zdrave doze

senzibilnosti i poistovjećivanja - nitko od nas ne bi volio da se netko drugi na taj način odnosi prema nama. Ali "teške situacije zahtijevaju teške mjere" te ako i mi ponekad dobijemo svoju dozu "brutalnosti" - vjerojatno smo je zaslužili!

PREKID
PREVENCIJA - IZBJEGA... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Negativne automatske misli

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Negativne automatske misli. Arhiv. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-20.php.

Ideja o tome da je velik dio psiholoških procesa nesvjestan nije nova (v. Freud, 1916-17(2006)). U modernoj literaturi se ti procesi gledaju kao izdvojene, "automatske komponente" (v. Devine, 1989), a upravo se pod automatskim podrazumijeva da se odvijaju izvan svjesnog. Brojni dokazi za to proizlaze ne samo iz vrlo ograničenih kapaciteta svjesne obrade podataka (Miller, 1956) nego i iz neuroznanosti, biološke i kognitivne psihologije

općenito.

Što reći o tom procesima? Jesu li oni manje "pametni", manje sofisticirani, manje korisni? Istina nije ni blizu toga. Gotovo svih od njih su visoko adaptivni mehanizmi (v. Barkow, Cosmides i Tooby, 1992; Miller, 2001; Buss, 2019) čiji je kapacitet obrade podataka i "zaključivanja" puno veći od onoga što se događa "svjesno". Dapače, &ccaron... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Vrijeme

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Neželjena komunikacija. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-17.php.

NE ASERTIVNI (SUBMISIVNI) ODGOVOR
Pitanje: Imaš li vremena? | Jesi li slobodan popodne? | Što radiš u subotu? | Jesi li doma?
Odgovor: Imam. | Jesam. | Ne znam. | Jesam.
Zaključak: Onda možeš… Onda idemo, onda…. Navratim.

ASERTIVNI ODGOVOR
Pitanje: Imaš li … ? | Jesi li … ? | Što radiš …?
Odgovor: Ovisi o tome zašto te zanima.

UZAJAMNO

POŠTOVANJE
Pitanje: Volio bih da ovu subotu dopodne odemo na piće. Razmisli imaš li vremena:).
Odgovor, ako smo zainteresirani za daljnju komunikaciju, a:
a) Nismo sigurni jesmo li slobodni: Vrlo rado, ali mogu ti potvrditi tek sutra, dok provjerim raspored za ostatak tjedna. Je li ti to ok?
b) Znamo da smo slobodni: Može, ... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Ljudski (ljubavni) odnosi

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Ljudski (ljubavni) odnosi. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-15.php.

Uvod: Postoji nešto što možemo zvati oblikom implicitnog društvenog ugovora, a što proizlazi iz ranije spomenute usmjerenosti ljudi na traženje obrazaca (…pregledati storije). Ljudi promatraju ponašanja drugih osoba i na temelju opaženog izvlače obrasce - zaključke o tome kako se dotična osoba uobičajeno ponaša. Izvučene obrasce tretiramo kao ugovore - očekujemo da su

relativno stabilni. Temeljem tih obrazaca u prvom redu procjenjujemo ponaša li se neka osoba normalno ili "čudno" (neočekivano), a nakon što se eventualno odlučimo da s nekom osobom želimo imati kontakt, njezino ponašanje procjenjujemo u kontekstu toga kako se ta osoba odnosi prema nama. Na temelju toga stvaramo očekivanja o ... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Obrasci

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Obrasci. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-14.php.

Specifični film - Naravno da će Julija Roberts pobjeći i sa svog sljedećeg vjenčanja u filmu (jer je pobjegla i sa prethodna 3) - obrazac ponašanja.
Niz specifičnih filmova - Naravno da će se Julia Roberts na kraju udati za Richarda Gerea (jer to učiniti gotovo u svakom) - obrazac scenarija.

Zaključak: do istog se cilja (udaja za Richarda Gerea) se može doći na različite načine

(različtii filmovi/scenariji). Stoga je živote dobro promatrati ne kao izdvojene postupke nego kao moguće "scenarije". Između različizih mogućih scenarija postizanja željenog cilja biramo one koji su u danoj situaciji jedini ili najbolji mogući.

Iako se filmovi mogu s obzirom na temu koju obrađuju; ... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Načelo recipročnosti

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Načelo recipročnosti. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-12.php.

Načelo recipročnosti u ljudskim interakcijama održava balans davanja i primanja, a preko stvaranja očekivanja od strane koja je nešto primila da se oduži davanjem pojedincu i/ili zajednici. To načelo je izrazito korisno jer potiče suradnju i ulaganje u druge te je temelj bazičnog povjerenja među ljudima, čak i kada nema izravne - jedan na jedan recipročnosti. Neki od psiholoških fenomena, poput Ben

Franklin efekta, se nekim svojim elementima izravno naslanjaju na ovo načelo.

Eksploatacija načela recipročnosti se u svakodnevnom životu događa kada netko ne postupa u dobroj namjeri nego manipulativno. Tada nam osoba prvo nešto da (nerijetko bez ikakvog upozorenja, čak nešto što uopće ne želimo) i nakon... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Lijep pozdrav

Referenca: Tarabić, B.N. (2020). Lijep pozdrav. Bilješke. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2020-03-11.php.

Lijep pozdrav je kao istovremeno kucanje i otvaranje vrata… pozdrav eventualno može biti srdačan ili s poštovanjem, lijep je u svakom slučaju (pretpostavljam)… kao što je kucanje bez čekanja samo ulazak.

... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEETs)

Referenca: Tarabić, B.N. (2018). Mladi koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (NEETs). Panel rasprava. Zagreb: Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Europska Komisija. Preuzeto -- sa https://assessment.coach/archive/opinion_2018-06-14.php.

14. lipnja 2018. sam sudjelovao na panelu u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Europske Komisije, a na temu identifikacije i praćenja mladih koji su nezaposleni i nisu u sustavu obrazovanja (u dobi od 15 do 29 godina). Većina razgovora je bila usmjerena na način prikupljanja informacija i povezivanja sustava, a moja je uloga bila ukazati na mogućnosti koje nam takve informacije otvaraju.

Tako sam predložio da se pri korištenju
prikupljenih informacija osvrne na dvije skupine mladih, one koji imaju završenu: a) osnovu i/ili srednju školu; i one koji su završili b) fakultet. Ove dvije skupine nezaposlenih često kao zajedničku karakteristiku imaju nisko samo-poštovanje, ne postojeći sustav institucionalne i među-vršnjačke podrške – tj. manjak osje&cacut... (...)
Cijeli tekst dostupan na: LINK   

Tehnike verbalne i osjetljivost na neverbalnu komunikaciju

Referenca: Tarabić, B.N. (2019). Tehnike verbalne i osjetljivost na neverbalnu komunikaciju. U Vjekoslav Jeleč (Ur.), 4thSimpozij: "Mladi i mentalno zdravlje": Slušam te (str. 14). Zagreb: Grad Zagreb.

Osoba su njezine navike. Navika je visoko sofisticirani mehanizam automatizacije nužan za uspješno svakodnevno funkcioniranje. Dok je nove navike lako stvoriti, one postojeće je nerijetko teško mijenjati. Komunikacijom razmjenjujemo informacije te upravljamo ljudima i dojmovima, radi postizanja ciljeva (koji god oni bili). Naši su obrasci komunikacije također navike, ne nužno dobre.

Edukacija u području generičkih vještina ima za cilj osvijestiti i razvijati kapacitete pojedinca da svoja ponašanja i doživljavanja modificira i usmjerava ka njihovim adaptivnijim oblicima. Iako se u većini slučajeva radi o malim promjenama, kada se gleda njihov kumulativni učinak (kroz vrijeme i broj ponašanja/doživljavanja), i male promjene čine veliku razliku.


Organiziraj se!

Referenca: Tarabić, B.N. (2019). Organiziraj se! U Vjekoslav Jeleč (Ur.), 4thSimpozij: "Mladi i mentalno zdravlje": Slušam te (str. 10). Zagreb: Grad Zagreb.

Izbor ponašanja i donošenje odluka temelji se na automatskom i/ili kontroliranom predviđanju potencijalnih ishoda, a preko uzročno-posljedičnih veza izvedenih temeljem iskustva. Predviđanje ne samo da je ključan zadatak nego su predvidivost i stabilnost okoline te zbivanja unutar pojedinca, koje nam daju osjećaj kontrole, jedne od bazičnih ljudskih potreba. Bilo kakvo uočeno odstupanje od očekivanog, neovisno o tome je li riječ o poželjnim ili nepoželjnim događajima privlači našu pažnju i manifestira se stresnim reakcijama različitog intenziteta. Sam stres je dakle adaptivni mehanizam koji nam ukazuje na bitna zbivanja u našoj okolini, jednako kao što nam bol ukazuje na promjene unutar naših tijela.

Izbor alokacije naših resursa (pažnje, vremena, novca, itd.) i način na koji ih organiziramo igra veliku ulogu ne samo u ograničavanju i realizaciji životnih ishoda nego i količini predvidivost, osjećaja kontrole, svrhe i stresa koje pritom doživljavamo. U radionici će se oslanjanjem na temeljne psihološke principe i njihovom primjenom u kontekstu projektnog managementa sudionike uputiti u načine definiranja životnih ciljeva te izbora i organizacije aktivnosti (vremena) usmjerenih njihovom postizanju.


Što nakon studija? (vratiti se na početak)

Referenca: Tarabić, B.N. (2016). Što nakon studija? Sajam ideja. Zagreb: Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. (pozvano predavanje, sažetak, stručni)

Početak studija predstavlja, za većinu studenata posljednju formalnu obrazovnu etapu prije izlaska na tržište rada. Ipak, studenti su bez postojanja profesionalnog vodstva i usmjerenja u vidu karijernog planiranja, tijekom studija često gotovo isključivo usmjereni na izvršavanje akademskih obaveza. No, za razliku od osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja (gimnazije) koji su u slučaju studenata usmjereni na postizanje kompetencija koje ih čine konkurentnim za upis više obrazovne razine, svrha visokoškolskog obrazovanja više nije stjecanje temeljnih-općih, već temeljnih stručnih znanja usmjerenih osposobljavanju za razumijevanje, izvršavanje i organizaciju visoko složenih radnih zadataka.

Prema tome, u predavanju se naglašava važnost poticanja studenata, da već od prve godine razmišljaju o tome što i kako nakon završetka studija: upoznavanje s tržištem rada, mogućnostima zapošljavanja te načinima povećanja osobne konkurentnosti. Osnovni je cilj stoga studente usmjeriti na koje načine mogu samostalno planirati, pokrenuti i uključiti se u aktivnosti koje će im omogućiti primjenu stečenih znanja, stjecanje dodatnih kompetencija ali i vještina samo-predstavljanja koje će im podići vrijednost na tržištu rada.


Uspješno studiranje – prava formula?

Referenca: Tarabić, B.N. (2018). Uspješno studiranje – prava formula? 1. Dan kvalitete Sveučilišta u Zagrebu Faramceutsko-biokoemijskog fakulteta. Zagreb: Farmaceutsko-biokemijski fakultet. (pozvano predavanje, stručni, sažetak)

Akademske vještine predstavljaju niz generičkih vještina, vještina koje se uče, a primjenjive su u različitim domenama: studiranje, profesionalno okruženje i svakodnevni život. Akademske vještine uključuju npr. učenje, aktivno sudjelovanje u životu akademske zajednice, znanstvenu i stručnu djelatnost, osmišljavanje i realizaciju projekata i događanja, predstavljanje pojedinca i njegovih postignuća, itd. Iako je jedan od ciljeva studiranja upravo usvajanje navedenih vještina, one se često, a zbog zasićenosti izvedbenog plana specifičnim stručnim znanjima, usvajaju na neformalan način.

No, isto još uvijek omogućava njihovu uspješnu implementaciju u pristup studiju te lakše ostvarenje temeljnih ishoda studiranja, kao i njihovu nadogradnju. Cilj je stoga studente sto ranije upoznati s osnovnom racionalom u podlozi i načinima primjene temeljnih akademskih vještina, a kako bi im se omogućilo što uspješnije studiranje u vidu izravnog upravljanja usvajanjem stručnih kompetencija i planiranja karijere.


Samo-prezentacija

Referenca: Tarabić, B.N. i Flander, M. (2016). Vještine komuniciranja – Profesionalna samo–prezentacija u pisanoj formi (CV, molbe, motivacijska pisma). U Z. Penezić i sur. (Ur.), XX. Dani psihologije u Zadru (međunarodni znanstveno–stručni psihologijski skup) (str. 190). Zadar: Sveučilište u Zadru – Odjel za psihologiju.

Samo-prezentacija, uz izgradnju bogate socijalne mreže i kontakata (u stvarnom životu), igra iznimno važnu ulogu u realizaciji željenih profesionalnih ishoda. Profesionalna samo-prezentacija je vještina, koju je moguće naučiti i razvijati.

Iako na intuitivnoj razini, pogotovo kao psiholozi, često imamo ideju ''kako'' pristupiti ovom pitanju, najbolje rezultate ipak postižemo ako su nam raspoložive konkretne (razumljive, utemeljene i primjenjive) smjernice.



Revizija komunikacijskog okvira: liječnik komunikator

Referenca: Tarabić, B.N. (2016). Revizija komunikacijskog okvira: liječnik komunikator. U V. Đorđević (Ur.), 1. Međunarodna konferencija o prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Zagreb: Zagrebački institut za kulturu zdravlja i NBM d.o.o. (predavanje, sažetak, stručni)

Porast broja stanovništva (ujedno i dolazaka liječniku), ali i dostupnosti zdravstvenih usluga, u kombinaciji sa napretkom tehnologije, dijagnostičkih i terapijskih procedura, smanjuje raspoloživo vrijeme zahtijevajući od liječnika kompromisnu racionalizaciju. Od liječnika se očekuje da u kratkom vremenu, za velik broj pacijenata osigura relevantne dijagnostičke i tretmanske ishode. Ta se racionalizacija najčešće očituje upravo u krnjem komunikacijskom procesu. Sa ciljem postizanja visoko usmjerenog pristupa, a bez adekvatnog obrazovanja u području razvoja komunikacijskih vještina, umanjuje se humana i holistička komponenta u odnosu liječnik-pacijent. Iako se ponekad može činiti opravdana, upravo ova vrst racionalizacije rezultira nemogućnosti ostvarivanja podržavajućeg okruženja i adekvatnog odnosa te najčešće stoji u podlozi narušavanja povjerenja od strane pacijenta. Narušeno povjerenje pak dovodi do smanjenja količine dobivenih informacija (dijagnostički korisnih informacija, informacija o navikama, kontekstu, itd.) posljedično umanjujući vjerojatnost otkrivanja drugih medicinski relevantnih komorbidnih stanja, procjenu vjerojatnosti pridržavanja tretmana, pridržavanje tretmana, kao i mogućnost planiranja adekvatne intervencije.

Akumulacija znanja i empirijskih spoznaja iz područja kognitivne psihologije i forenzike je s druge strane omogućila razvoj procedura i tehnika koje kliničaru omogućavaju, u relativno kratkom vremenu, ostvarivanje vrlo često kompleksnih i isprepletenih ciljeva medicinskog intervjua. U ovom se izlaganju problematizira važnost generalizacije i primjene tehnika iz područja forenzike i kliničke prakse i u drugim područjima rada s ljudima. Tj. naglašava se potreba sustavne edukacije stručnjaka uvođenjem novih, efikasnijih, komunikacijskih obrazaca, temeljnih na dokazima, a ne intuiciji medicinskog djelatnika, koje značajno doprinose razvoju komunikacijskih vještina, a samim time i ishoda cjelokupnog medicinskog procesa.


Moderno društvo i redefiniranje terapijskih procedura

Referenca: Tarabić, B.N. (2015). Moderno društvo i redefiniranje terapijskih procedura. U F. Đerke (Ur.), 4. hrvatski kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji „Depresija u stoljeću uma“ (međunarodni stručni psihijatrijski skup) (str. 100). Zagreb: Gyrus. 3, Supplement 1. (predavanje, sažetak, stručni)

Promatrano iz evolucijske perspektive, fenomenološki slične kliničke manifestacije depresije možemo, ovisno o njihovom uzroku opisati kroz stupanj njihove adaptivnosti. Moderno je društvo sjećaj sigurnost pojedinca u vidu jasnog položaja i očekivanja spram njegove budućnosti, zamijenilo konceptom ''slobode izbora'', individualizma i hedonizma. Današnji, ''individualiziran'', pojedinac, bez adekvatne socijalne podrške, suočen sa pretjeranim zahtjevima od strane poslodavca, neizvjesnosti u pogledu vlastite budućnosti, nezadovoljan nedostatkom podražavajućih intimnih odnosa i brojnim drugim dimenzijama svakodnevnog funkcioniranja, a bez mogućnosti za ''bijeg'', neminovno posustaje. Depresija pacijenata novog vala tako uistinu predstavlja adaptivni oblik bijega iz stresne situacije i povik za pomoć, a psihijatrijske ustanove pružaju svojevrstan azil od teške svakodnevice – i to primarno bilježeći zamjetan priljev pacijenata iz opće populacije, bez ranijih psihijatrijskih odstupanja. Raste broj situacija gdje bazična vjerovanja i pogled na stvarnost nisu pogrešni već u skladu s objektivnim stanjem.

Upravo objektivnost uzorka depresije današnjeg pojedinca nužno redefinira pristup samoj terapiji, zahtijevajući oboje u kliničara i u pacijenta razvoj novih i specifičnih vještina suočavanja i mehanizama distorzije realnosti. Medikamentnozna terapija još uvijek opravdano predstavlja temeljni stabilizator, no psihoterapijski pristupi usmjereni na korekciju pogrešnih bazičnih vjerovanja i pogleda na stvarnost postaju manje efikasni. Upitna je i mogućnost distrakcije i pronalaženja novih izvora zadovoljstva, a temeljni cilj tretmana postaje resocijalizacija pojedinca te njegovo funkcionalno osposobljavanje za suočavanje sa stresnim životnim događajima. Postavlja se i pitanje moralno upitnog kognitivnog restrukturiranja uz pomoć kojeg pacijent prihvaća svoju realnost takvom kakva jest, gaseći adaptivne reakcije, a u cilju prevencije relapsa i povratka u sustav.