Natrag Mjere | Testovi
UPUTE | IZJAVA O KORIŠTENJU
Sadržaj ove stranice je intelektualno, autorsko djelo, koje je sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03 97/07 80/11 125/11 141/13 127/14 62/17 96/18) neotuđivo.

Autor na ovoj stranici objavljene informacije stavlja na korištenje u osobne i ne komercijalne svrhe isključivo uz pravilno navođenje izvora (referenciranje istog). Uporaba objavljenih informacija u komercijalne svrhe, kao niti bilo kojeg dijela istih, bez eksplicitne dozvole autora, nije dozvoljena. Dozvolu za korištenjem u komercijalne svrhe možete zatražiti na: bozidar.niksa.tarabic [at] gmail.com.

Konstruktivne komentare i upite također možete slati na: bozidar.niksa.tarabic [at] gmail.com , uz napomenu da je sadržaj stranice u izradi te da isti nije namijenjen kao samo-stojeći već prati ranije održana predavanja. Nemojte očekivati da će objavljene informacije služiti kao više od podsjetnika. Hvala i nadam se da će Vam sadržaj stranice biti od koristi.

NAPOMENA
Bilješke služe kao podsjetnik i ilustrativnog su karaktera. Njihov sadržaj u ovom obliku nužno ne odražava značenje koje su imale u okviru održanog predavanja. Autor ne odgovara za tumačenja treće strane.
Za preuzimanje dijelova bilješki i drugog sadržaja ove stranice korisnici su dužni referencirati autora, a za detaljnija tumačenja i kontekstualizaciju intelektualnih tvorevina (vlasništva) drugih autora pročitajte izvornu literaturu.
Ovo je radni dokument. Neke će izjave biti referencirane naknadno. Ukoliko niste sigurni je li neki dio teksta izvorna tvorevina autora ilije preuzeta (tek je treba referencirati), pošaljite upit na mail.

Znanost

Referenca: Tarabić, B.N., (2018 - 2021). Znanost. Bilješke. Preuzeto 2021-01-25 s https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-12.php.


Klasifikacija radova

[1]

Radovi

  • znanstveni radovi
  • stručni radovi (praksa)

Ocjenski radovi

  • završni rad
  • diplomski rad
  • specijalistički rad
  • doktorska disertacija

Znanstveni i stručni - razlike

  • Cilj (Što ispitujemo?)
  • Metodologija (Kako to ispitujemo?)
  • Dosezi zaključaka (Što nalazi znače?)

Znanstveni radovi

Ciljevi znanosti (prema Milas, 2009, p. 17-22)

  • opisivanje
  • predviđanje
  • kontrola
  • razumijevanje

Ciljevi normalne znanosti (Kuhn, 1996)

  • prikupljanje novih (očekivanih) činjenica
  • ponovna testiranja (replikacija)
  • konvergencija (isti rezultati dobiveni na različite načine)
  • vidjeti analogija sa slagalicama

Znanost se bavi ili bi se trebala baviti pitanjima/problemima koji su znanstveno relevantni, a ti su (prema Milas, 2009, p. 65):

  • teorijski[2] značajni
  • nedovoljno istraženi ili proturječnih rezultata
  • provjerljivi
  • precizni (specifičnost)

Čemu služi ocjenski rad?

  • znak uspješne inicijacije u akademsku zajednicu;
  • pokazatelj upoznatosti sa dominantnom paradigmom;
  • pokazatelj sposobnosti rada u okviru paradigme;
  • pokazatelj strukturiranog izlaganja ≠ misli;
  • pokazatelj savjesnosti;
  • pokazatelj da ako slijedite isti obrazac možete nastaviti samostalno učiti dalje;
  • pokazatelj da ste se kada vam nešto zadaju sposobni držati strukture i/ilibarem da nećete napraviti previše nereda;

Primjeri dovoljno dobrih[prihvatljivih, očito...] radova...

  • digitalne baze radova Vaših već diplomiranih kolega

Vrste i struktura radova

Znanstveni rad - vrsta [nacrt | zaključci]

  • izvorni (istraživački)
    • eksperimentalni
    • kvazi – eksperimentalni
    • ne eksperimentalni (korelacijski)
  • meta-analiza
  • pregledni rad (vs. seminar)

Riječ "uzrok" je rezervirana isključivo za eksperimentalne te u posebnim slučajevima kvazi-eksperimentalne nacrte, tj. za one situacije u kojima imamo direktnu kontrolu nad regulacijom razina nezavisne varijable. Ne eksperimentalni nacrti se bave isključivo "povezanosti" (korelacijom). Da su pojave povezane je nužni ali ne i dovoljni preduvjet uzročnosti.

Stručni rad

  • studije slučaja
  • primjeri dobre prakse, pregledi područja
  • eseji i kritički osvrti, elaborati, ekspertize, itd

Struktura rada

  1. Sažetak
  2. Tema
  3. Uvod
    • Ciljevi | istraživačka pitanja
    • Hipoteze
  4. Razrada
    • Metoda
      • Sudionici
      • Nacrt
      • Instrumenti (mjere)
      • Postupak
    • Rezultati
    • Rasprava (diskusija)
  5. Zaključak
  6. Literatura

Prijava i pisanje rada

I. Odabir teme rada [rad s mentorom]

Uzrok većine neuspjeha je loše definiran problem (v. Sternberg). Rad se bavi problemom (kvantiativne metode) ili pitanjem (kvalitativna metode).

  1. Izvori ideja
    • pregled literature
    • naputak mentora
    • životne okolnosti
    • itd.
  2. provjera istraživost i istraženosti ideje
    • pregledni radovi
    • poglavlja u knjigama (udžbeniku)
    • izvorni radovi
    • svi ostali dostupni radovi
    • pisanje bilježaka i ponovno čitanje
  3. Postavljanje inicijalnih ciljeva
    • znanstveni
    • stručni [po(r)uke]
  4. Pisanje uvoda (sačinjeno od koraka 1-3) ≈ najvažniji dio posla
  5. Odabir metode

II. Prijava teme rada

III. Prikupljanje podataka

IV. Obrada podataka

V. Pisanje rada i predaja rada

Važna pitanja

  • Je li netko ranije istraživao nešto slično?
  • Može li se istražiti?
  • Kako?
  • Postoje li već dostupni mjerni instrumenti?
  • Jesu li prevedeni?
  • Trebam li dozvolu za njihovo korištenje?
  • Kako i gdje ću naći sudionike?
  • Koliko će istraživanje trajati?
  • Mogu li prikupiti dovoljan broj sudionika?
  • Znam li obraditi prikupljene podatke?
  • Odgovore na ova pitanja znati prije prijave teme!
  • Niti jedno pitanje se ne odnosi na kreativnost ili inovativnost!

Najčešće pogreške

  1. Gramatičke pogreške
  2. TEMA
    • neistraživa: preopćenita, preopširna, preuska;
    • trenutno ne postoji primjerena metoda proučavnaja.
  3. UVOD
    • sadržaj uvoda nije povezan sa temom;
      • nakon pregleda literature tema nije modificirana (a bilo je potrebno);
      • prijavili ste temu prije nego što ste pregledali literaturu i kranuli s pisanjem uvoda (natuknica) | to prethodi prijavi teme!
    • nizanje informacija, nabrajanje, nadoštukavanje - sve skupa nerazumljivo i bez integracije;
    • poprima obilježja rasprave;
    • propusti u navođenju literature.
  4. CILJEVI I ISTRAŽIVAČKA PITANJA
    • relevantnost, neistraženost (tema, područje, kontekst i stabilnost nalaza, replikacija), provjerljivost
    • ne razumijevanje ograničenja znanstvene metode: pogrešno definirani kauzalni modeli, brkanje pojmova utjecaj (uzročnost) i povezanost, preciznost (specifičnost/mjerljivost), itd.
  5. HIPOTEZE
    • ne odgovaraju na postavljene ciljeve;
    • nisu dovoljno jasne (preširoke su).
  6. RAZRADA
    Metoda
    • odabrane metode i mjerni instrumenti ne odgovaraju postavljenim ciljevima.
    Rezultati
    • korištene metode obrade podataka ne odgovaraju postavljenim ciljevima;
    • korištene metode obrade podataka ne odgovaraju načinu prikupljana i vrsti prikupljenih podataka;
    • zaključci koje izvodite nisu u skladu s dobivenim rezultatima;
    • zaključci koje izvodite oppće nije moguće donosti temeljem korištene metode obrade podataka.
  7. Rasprava (diskusija) - loše napisan uvod;
  8. ZAKLJUČAK - kriva metoda daje netočne odgovore na krivo postavljene ciljeve;
  9. LITERATURA
    • problemi koji se rješavaju pravilnim referenciranjem
    • navode se radovi koji nisu pročitani;
    • čitanje sažetaka nije čitanje radova (autori ponekad uljepšavaju ili pa uopće znaju što rade, v. Kruger & Dunning, 1999);
    • navođenje sekundarnih ili sekundarnih referenci kao primarnih - to je pogrešno!
    • plagiranje - ne navođenje referenci, tj. prisvajanje misli i nalaza;
    • auto-plagiranje - predstavljanje starog (svog) kao novog (svog);
    • reference u tekstu ne odgovaraju popisu literature (nedostaci iliviškovi);
    • premali broj izvora literature (tekst je prepričavanje sadržaja 1 ili 2 rada).

Literatura (Referenciranje)

Referenciranje

Navesti sve one čije su ideje, teorije iliistraživanje imalidirektan utjecaj na vaš rad:

  • informacije o kontekstu (dosadašnje spoznaje);
  • podrška ili pobijanje vašeg rada;
  • ključne definicije;
  • podatci (činjenice);
  • "opće znanje" u znanosti ne postoji! (maskiranje subjetkivne procjene ili izbjegavanje traženja inicijalnog izvora);
  • sve što nije produktom vaše originalne (trenutne) ideje ili izravan rezultat istraživanja, treba uz sebe imati referencu!

Dobra mjera

  • znanstveni rad (istraživački): minimalno 1 do 2 izvorna i/ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu;
  • znanstveni rad (pregledni i metaanaliza): ako nisu ograničeni na specifično razdoblje, sve do sada;
  • stručni rad: minimalno 1 do 2 izvorna ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu
  • uvijek je puno više toga dostupno – već dok čitate ste upućeni na nove radove;

Programska rješenja

Provjera gramatike

Pretraživanje literature

Reference and citation manageri

Programi za obradu podataka

Bilješke

  • [1] Iskustvena i zdravorazumska podjela autora. U trenutku objave/pisanja ne postoji jedinstveni 'službeni' kriterij (načelo) kategorizacije.
  • [2] Naglasak na važnosti teorijske značajnosti zasigurno dodatno produbljuje jaz između "znanosti i (prakse) struke". Ovdje većinom mislim na područje društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici u ovim područjima se danas rijetko kada imaju vremena, volje i kompetencija baviti stručnim radom. Isto se tako stručnjaci rijetko kad bave znanstvenim radom (manjak vremena, volje i kompetencija). Pritom nedostatak kompetencija u obje skupine ne znači nedostatak sposobnosti nego manjak znanja/prakse/iskustva. Najveću štetu vjerojatno čine oni koji nisu kompetentni, a utvaraju si da jesu i onda bez ekspertnog vodstva obavljaju djelatnost druge skupine (klasičan primjer Dunning–Kruger efekta, v. Kruger & Dunning, 1999).
    Ovaj jaz, iako bismo zbog nedostatka kompetencija mogli reći opravdan, dovodi do umjetnog odvajanja znanosti i struke, što je besmisleno. Znanstveni pomaci u vidi manjih modifikacija teorije, formulacije nove teorije ili pak promjene dominantne paradigme nužno dolaze od dna – individualnog ka općem, od iskustva do teorije, od praske ka znanosti. Ono što onemogućava informiranje znanosti o korisnim nalazima iz praske je to što informacije prikupljene u praksi često nisu prikupljene na znanstveni način te proizvoljna metodologija stručnog opažača takve nalaze čini beskorisnima, a ono što s druge strane onemogućava informiranje prakse o znanstvenim dostignućima je praktična irelevantnost predmeta (teme) znanstvene spoznaje.
    Kada bi se u praksi počele primjenjivati znanstvene metode prikupljanja podataka tada bi protok informacija od prakse do znanosti bio ostvaren. To se može postići edukacijom praktičara o znanstvenoj metodologiji ili jednostavnije - suradnjom, skretanje dijela pažnje i znanstvenog interesa znanstvenika sa isključivo teorijski značajnih na praktično značajne probleme. Tako bi znanstvenici sa praktičara na sebe preuzeli pitanje odgovornosti znanstveno-metodološkog prikupljanja podataka. Praktičari bi i dalje bili praktičari, a znanstvenici i dalje znanstvenici, samo bi korpus i kvaliteta akumuliranog znanja bila takva da bi isto imalo oboje praktične i teorijske implikacije.

Literatura

  • Kruger, J., & Dunning, D. (1999). Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One's Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments. Journal of Personality and Social Psychology, 77(6), 1121-1134. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.77.6.1121
  • Kuhn, T. S. (1996). The structure of scientific revolutions (3 ed). Chicago, IL: The University of Chicago Press.
  • Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima (2 ed). Jastrebarsko: Naklada slap.