Znanost

Ciljevi znanosti (prema Milas, 2009, p. 17-22)

opisivanje
predviđanje
kontrola
razumijevanje

Ciljevi normalne znanosti (Kuhn, 1996)

Eksploracija

prikupljanje novih (očekivanih) činjenica
konvergencija (isti rezultati dobiveni na različite načine)

Replikacija

ponovna testiranja (replikacija)

_____

vidjeti analogija sa slagalicama (Kuhn, 1996)

Klasifikacija radova

^[1]

Radovi

znanstveni radovi
stručni radovi (praksa)

Ocjenski radovi

završni rad
diplomski rad
specijalistički rad
doktorska disertacija

Znanstveni i stručni - razlike

Metodologija (Kako to ispitujemo?)
Dosezi zaključaka (Što nalazi znače?)
Cilj (Što ispitujemo?)

Znanstveni radovi

Znanost se bavi ili bi se trebala baviti pitanjima/problemima koji su znanstveno relevantni, a ti su (prema Milas, 2009, p. 65):

teorijski^[2] značajni
nedovoljno istraženi ili proturječnih rezultata
provjerljivi
precizni (specifičnost)

Čemu služi ocjenski rad?

znak uspješne inicijacije u akademsku zajednicu;
pokazatelj upoznatosti sa dominantnom paradigmom;
pokazatelj sposobnosti rada u okviru paradigme;
pokazatelj strukturiranog izlaganja ? misli;
pokazatelj savjesnosti;
pokazatelj da ako slijedite isti obrazac možete nastaviti samostalno učiti dalje;
pokazatelj da ste se kada vam nešto zadaju sposobni držati strukture i/ilibarem da nećete napraviti previše nereda;

Primjeri dovoljno dobrih[prihvatljivih, očito...] radova...

digitalne baze radova Vaših već diplomiranih kolega

Vrste i struktura radova

Znanstveni rad - vrsta [nacrt | zaključci]

izvorni (istraživački)

eksperimentalni
kvazi – eksperimentalni
ne eksperimentalni (korelacijski)

meta-analiza
pregledni rad (vs. seminar)

Riječ "uzrok" je rezervirana isključivo za eksperimentalne te u posebnim slučajevima kvazi-eksperimentalne nacrte, tj. za one situacije u kojima imamo direktnu kontrolu nad regulacijom razina nezavisne varijable. Ne eksperimentalni nacrti se bave isključivo "povezanosti" (korelacijom). Da su pojave povezane je nužni ali ne i dovoljni preduvjet uzročnosti.

Stručni rad

studije slučaja
primjeri dobre prakse, pregledi područja
eseji i kritički osvrti, elaborati, ekspertize, itd

Struktura rada

Sažetak
Tema
Uvod

Ciljevi | istraživačka pitanja
Hipoteze

Razrada

Metoda

Sudionici
Nacrt
Instrumenti (mjere)
Postupak

Rezultati
Rasprava (diskusija)

Zaključak
Literatura

Prijava i pisanje rada

I. Odabir teme rada [rad s mentorom]

Uzrok većine neuspjeha je loše definiran problem (v. Sternberg). Rad se bavi problemom (kvantiativne metode) ili pitanjem (kvalitativna metode).

Izvori ideja

pregled literature
naputak mentora
životne okolnosti
itd.

provjera istraživost i istraženosti ideje

pregledni radovi
poglavlja u knjigama (udžbeniku)
izvorni radovi
svi ostali dostupni radovi
pisanje bilježaka i ponovno čitanje

Postavljanje inicijalnih ciljeva

znanstveni
stručni [po(r)uke]

Pisanje uvoda (sačinjeno od koraka 1-3) ? najvažniji dio posla
Odabir metode

II. Prijava teme rada

III. Prikupljanje podataka

IV. Obrada podataka

V. Pisanje rada i predaja rada

Važna pitanja

Je li netko ranije istraživao nešto slično?
Može li se istražiti?
Kako?
Postoje li već dostupni mjerni instrumenti?
Jesu li prevedeni?
Trebam li dozvolu za njihovo korištenje?
Kako i gdje ću naći sudionike?
Koliko će istraživanje trajati?
Mogu li prikupiti dovoljan broj sudionika?
Znam li obraditi prikupljene podatke?
Odgovore na ova pitanja znati prije prijave teme!
Niti jedno pitanje se ne odnosi na kreativnost ili inovativnost!

Najčešće pogreške

Gramatičke pogreške
TEMA

neistraživa: preopćenita, preopširna, preuska;
trenutno ne postoji primjerena metoda proučavnaja.

UVOD

sadržaj uvoda nije povezan sa temom;

nakon pregleda literature tema nije modificirana (a bilo je potrebno);
prijavili ste temu prije nego što ste pregledali literaturu i kranuli s pisanjem uvoda (natuknica) | to prethodi prijavi teme!

nizanje informacija, nabrajanje, nadoštukavanje - sve skupa nerazumljivo i bez integracije;
poprima obilježja rasprave;
propusti u navođenju literature.

CILJEVI I ISTRAŽIVAČKA PITANJA

relevantnost, neistraženost (tema, područje, kontekst i stabilnost nalaza, replikacija), provjerljivost
ne razumijevanje ograničenja znanstvene metode: pogrešno definirani kauzalni modeli, brkanje pojmova utjecaj (uzročnost) i povezanost, preciznost (specifičnost/mjerljivost), itd.

HIPOTEZE

ne odgovaraju na postavljene ciljeve;
nisu dovoljno jasne (preširoke su).

RAZRADA

Metoda	odabrane metode i mjerni instrumenti ne odgovaraju postavljenim ciljevima.
Rezultati	korištene metode obrade podataka ne odgovaraju postavljenim ciljevima; korištene metode obrade podataka ne odgovaraju načinu prikupljana i vrsti prikupljenih podataka; zaključci koje izvodite nisu u skladu s dobivenim rezultatima; zaključci koje izvodite oppće nije moguće donosti temeljem korištene metode obrade podataka.

Rasprava (diskusija) - loše napisan uvod;
ZAKLJUČAK - kriva metoda daje netočne odgovore na krivo postavljene ciljeve;
LITERATURA

problemi koji se rješavaju pravilnim referenciranjem
navode se radovi koji nisu pročitani;
čitanje sažetaka nije čitanje radova (autori ponekad uljepšavaju ili pa uopće znaju što rade, v. Kruger & Dunning, 1999);
navođenje sekundarnih ili sekundarnih referenci kao primarnih - to je pogrešno!
plagiranje - ne navođenje referenci, tj. prisvajanje misli i nalaza;
auto-plagiranje - predstavljanje starog (svog) kao novog (svog);
reference u tekstu ne odgovaraju popisu literature (nedostaci iliviškovi);
premali broj izvora literature (tekst je prepričavanje sadržaja 1 ili 2 rada).

Literatura (Referenciranje)

Referenciranje

Navesti sve one čije su ideje, teorije ili istraživanje imalidirektan utjecaj na vaš rad:

informacije o kontekstu (dosadašnje spoznaje);
podrška ili pobijanje vašeg rada;
ključne definicije;
podatci (činjenice);
"opće znanje" u znanosti ne postoji! (maskiranje subjetkivne procjene ili izbjegavanje traženja inicijalnog izvora);
sve što nije produktom vaše originalne (trenutne) ideje ili izravan rezultat istraživanja, treba uz sebe imati referencu!

Dobra mjera

znanstveni rad (istraživački): minimalno 1 do 2 izvorna i/ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu;
znanstveni rad (pregledni i metaanaliza): ako nisu ograničeni na specifično razdoblje, sve do sada;
stručni rad: minimalno 1 do 2 izvorna ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu
uvijek je puno više toga dostupno – već dok čitate ste upućeni na nove radove;

Standardi navođenja literature

Primjer nekih od stilova navođenja literature (koji stil ćete koristiti bi trebalo biti navedeno u uputama za izradu ocjenskih radova).

ABNT	JULESZ, B; SCHUMER, RA. Early Visual Perception. Annual Review of Psychology. 32, 1, 575-627, Feb. 1981. ISSN: 00664308.
AMA	Julesz B, Schumer R. Early Visual Perception. Annual Review Of Psychology [serial online]. February 1981;32(1):575-627.
APA	Julesz, B., & Schumer, R. A. (1981). Early Visual Perception. Annual Review Of Psychology, 32(1), 575-627.
Chicago	Julesz, Bela, and Robert A. Schumer. 1981. " Early Visual Perception." Annual Review Of Psychology 32, no. 1: 575-627.
Harvard	Julesz, B, & Schumer, RA 1981, Early Visual Perception ', Annual Review of Psychology, vol. 32, no. 1, pp. 575-627.
MLA	Julesz, Bela and Robert A. Schumer. "Early Visual Perception." Annual Review of Psychology, vol. 32, no. 1, Feb. 1981, pp. 575-627.
Vancouver	Julesz B, Schumer R. Early Visual Perception. Annual Review Of Psychology [serial on the Internet]. (1981, Feb), [cited April 17, 2018]; 32(1): 575-627.
itd.	...

Navođenje literature (primjeri, prema APA standardima)

Citat kao dio teksta (do 40 riječi)

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends" (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130).

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends", mostly in the morning hours or in the afternoons and tend to reach them by car or by foot (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130).

Italian students of the City of Bari declared that they go to parks "almost exclusively with their friends" (Sanesi & Chiarello, 2006, p. 130), probably mostly in the morning hours or in the afternoons.

Literatura
Sanesi, G., & Chiarello, F. (2006). Residents and urban green spaces: The case of Bari. Urban Forestry & Urban Greening, 4(3/4), 125–134. doi:10.1016/j.ufug.2005.12.001

Parafraziranje

Vjerojatno je najpoznatija inačica testa zamjene simbola podljestvica Wechslerova testa inteligencije pod nazivom Šifriranje (Barbey i sur., 2012; Lezak i sur., 2004; Anderson, Anderson, Northam, Jacobs i Catroppa, 200; Wechsler, 1955, 1997).

Literatura
Anderson, V.A., Anderson, P., Northam, E., Jacobs, R. i Catroppa, C. (2001). Development of executive functions through late childhood and adolescence in an Australian sample. Developmental Neuropsychology, 20(1), 385-406.
Barbey, A.K., Colom, R., Solomon, J., Krueger, F., Forbes, C. i Grafman, J. (2012). An integrative architecture for general intelligence and executive function revealed by lesion mapping.Brain, 135 Brain, 135, 1154-1164.
Lezak, M.D., Howieson, D.B. i Loring, D.W. (2004). Neuropsychological assessment (4th ed.). New York: Oxford University Press.
Wechsler, D. (1955). Manual for the Wechler Adult Intelligence Scale. New York: The Psychological Corporation.
Wechsler, D. (1997). Wechsler Adult Intelligence Scale (3rd Edition ed.). San Antonio, TX Harcourt Assessment.

Sekundarna referenca

Roditelji i društvo nas od ranog djetinjstva (ne)svjesno odgajaju na način da stereotipi postaju ukorijenjeni u pamćenje djece puno prije nego što su dosegla kognitivni stupanj/razvoj da ih mogu preispitati i kritički sagledati (Allport, 1954; Katz, 1976; Porter, 1971; Proshansky, 1966 svi prema Devine, 1989).

Literatura
Devine, P. G. (1989). Stereotypes and Prejudice: Their Automatic and Controlled Components. Journal Of Personality & Social Psychology, 56(1), 5-18.

Programska rješenja

Provjera gramatike

Hašek
Microsoft Word – aai identitet;

Pretraživanje literature

Portal elektroničkih izvora za akademsku i znanstvenu zajednicu – aai identitet
Google Scholar
EBSCO Web Host *
Hrčak
Wikipedia: Popis Baza

Reference and citation manageri

JabRef
Mendeley *

Programi za obradu podataka

Bilješke

[1] Iskustvena i zdravorazumska podjela autora. U trenutku objave/pisanja ne postoji jedinstveni 'službeni' kriterij (načelo) kategorizacije.
[2] Naglasak na važnosti teorijske značajnosti zasigurno dodatno produbljuje jaz između "znanosti i (prakse) struke". Ovdje većinom mislim na područje društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici u ovim područjima se danas rijetko kada imaju vremena, volje i kompetencija baviti stručnim radom. Isto se tako stručnjaci rijetko kad bave znanstvenim radom (manjak vremena, volje i kompetencija). Pritom nedostatak kompetencija u obje skupine ne znači nedostatak sposobnosti nego manjak znanja/prakse/iskustva. Najveću štetu vjerojatno čine oni koji nisu kompetentni, a utvaraju si da jesu i onda bez ekspertnog vodstva obavljaju djelatnost druge skupine (klasičan primjer Dunning–Kruger efekta, v. Kruger & Dunning, 1999).
Ovaj jaz, iako bismo zbog nedostatka kompetencija mogli reći opravdan, dovodi do umjetnog odvajanja znanosti i struke, što je besmisleno. Znanstveni pomaci u vidi manjih modifikacija teorije, formulacije nove teorije ili pak promjene dominantne paradigme nužno dolaze od dna – individualnog ka općem, od iskustva do teorije, od praske ka znanosti. Ono što onemogućava informiranje znanosti o korisnim nalazima iz praske je to što informacije prikupljene u praksi često nisu prikupljene na znanstveni način te proizvoljna metodologija stručnog opažača takve nalaze čini beskorisnima, a ono što s druge strane onemogućava informiranje prakse o znanstvenim dostignućima je praktična irelevantnost predmeta (teme) znanstvene spoznaje.
Kada bi se u praksi počele primjenjivati znanstvene metode prikupljanja podataka tada bi protok informacija od prakse do znanosti bio ostvaren. To se može postići edukacijom praktičara o znanstvenoj metodologiji ili jednostavnije - suradnjom, skretanje dijela pažnje i znanstvenog interesa znanstvenika sa isključivo teorijski značajnih na praktično značajne probleme. Tako bi znanstvenici sa praktičara na sebe preuzeli pitanje odgovornosti znanstveno-metodološkog prikupljanja podataka. Praktičari bi i dalje bili praktičari, a znanstvenici i dalje znanstvenici, samo bi korpus i kvaliteta akumuliranog znanja bila takva da bi isto imalo oboje praktične i teorijske implikacije.

Literatura

Kruger, J., & Dunning, D. (1999). Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One's Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments. Journal of Personality and Social Psychology, 77(6), 1121-1134. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.77.6.1121
Kuhn, T. S. (1996). The structure of scientific revolutions (3 ed). Chicago, IL: The University of Chicago Press.
Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima (2 ed). Jastrebarsko: Naklada slap.