Znanost
Referenca: Tarabić, B.N., (2018 - 2021). Znanost. Bilješke. Preuzeto 2021-01-25 s https://assessment.coach/archive/lecture_2020-09-12.php.
Klasifikacija radova
[1]Radovi
- znanstveni radovi
- stručni radovi (praksa)
Ocjenski radovi
- završni rad
- diplomski rad
- specijalistički rad
- doktorska disertacija
Znanstveni i stručni - razlike
- Cilj (Što ispitujemo?)
- Metodologija (Kako to ispitujemo?)
- Dosezi zaključaka (Što nalazi znače?)
Znanstveni radovi
Ciljevi znanosti (prema Milas, 2009, p. 17-22)
- opisivanje
- predviđanje
- kontrola
- razumijevanje
Ciljevi normalne znanosti (Kuhn, 1996)
- prikupljanje novih (očekivanih) činjenica
- ponovna testiranja (replikacija)
- konvergencija (isti rezultati dobiveni na različite načine)
- vidjeti analogija sa slagalicama
Znanost se bavi ili bi se trebala baviti pitanjima/problemima koji su znanstveno relevantni, a ti su (prema Milas, 2009, p. 65):
- teorijski[2] značajni
- nedovoljno istraženi ili proturječnih rezultata
- provjerljivi
- precizni (specifičnost)
Čemu služi ocjenski rad?
- znak uspješne inicijacije u akademsku zajednicu;
- pokazatelj upoznatosti sa dominantnom paradigmom;
- pokazatelj sposobnosti rada u okviru paradigme;
- pokazatelj strukturiranog izlaganja ≠ misli;
- pokazatelj savjesnosti;
- pokazatelj da ako slijedite isti obrazac možete nastaviti samostalno učiti dalje;
- pokazatelj da ste se kada vam nešto zadaju sposobni držati strukture i/ilibarem da nećete napraviti previše nereda;
Primjeri dovoljno dobrih[prihvatljivih, očito...] radova...
- digitalne baze radova Vaših već diplomiranih kolega
Vrste i struktura radova
Znanstveni rad - vrsta [nacrt | zaključci]
- izvorni (istraživački)
- eksperimentalni
- kvazi – eksperimentalni
- ne eksperimentalni (korelacijski)
- meta-analiza
- pregledni rad (vs. seminar)
Riječ "uzrok" je rezervirana isključivo za eksperimentalne te u posebnim slučajevima kvazi-eksperimentalne nacrte, tj. za one situacije u kojima imamo direktnu kontrolu nad regulacijom razina nezavisne varijable. Ne eksperimentalni nacrti se bave isključivo "povezanosti" (korelacijom). Da su pojave povezane je nužni ali ne i dovoljni preduvjet uzročnosti.
Stručni rad
- studije slučaja
- primjeri dobre prakse, pregledi područja
- eseji i kritički osvrti, elaborati, ekspertize, itd
Struktura rada
|
![]() |
Prijava i pisanje rada
I. Odabir teme rada [rad s mentorom]
Uzrok većine neuspjeha je loše definiran problem (v. Sternberg). Rad se bavi problemom (kvantiativne metode) ili pitanjem (kvalitativna metode).
- Izvori ideja
- pregled literature
- naputak mentora
- životne okolnosti
- itd.
- provjera istraživost i istraženosti ideje
- pregledni radovi
- poglavlja u knjigama (udžbeniku)
- izvorni radovi
- svi ostali dostupni radovi
- pisanje bilježaka i ponovno čitanje
- Postavljanje inicijalnih ciljeva
- znanstveni
- stručni [po(r)uke]
- Pisanje uvoda (sačinjeno od koraka 1-3) ≈ najvažniji dio posla
- Odabir metode
II. Prijava teme rada
III. Prikupljanje podataka
IV. Obrada podataka
V. Pisanje rada i predaja rada
Važna pitanja
- Je li netko ranije istraživao nešto slično?
- Može li se istražiti?
- Kako?
- Postoje li već dostupni mjerni instrumenti?
- Jesu li prevedeni?
- Trebam li dozvolu za njihovo korištenje?
- Kako i gdje ću naći sudionike?
- Koliko će istraživanje trajati?
- Mogu li prikupiti dovoljan broj sudionika?
- Znam li obraditi prikupljene podatke?
- Odgovore na ova pitanja znati prije prijave teme!
- Niti jedno pitanje se ne odnosi na kreativnost ili inovativnost!
Najčešće pogreške
- Gramatičke pogreške
- TEMA
- neistraživa: preopćenita, preopširna, preuska;
- trenutno ne postoji primjerena metoda proučavnaja.
- UVOD
- sadržaj uvoda nije povezan sa temom;
- nakon pregleda literature tema nije modificirana (a bilo je potrebno);
- prijavili ste temu prije nego što ste pregledali literaturu i kranuli s pisanjem uvoda (natuknica) | to prethodi prijavi teme!
- nizanje informacija, nabrajanje, nadoštukavanje - sve skupa nerazumljivo i bez integracije;
- poprima obilježja rasprave;
- propusti u navođenju literature.
- CILJEVI I ISTRAŽIVAČKA PITANJA
- relevantnost, neistraženost (tema, područje, kontekst i stabilnost nalaza, replikacija), provjerljivost
- ne razumijevanje ograničenja znanstvene metode: pogrešno definirani kauzalni modeli, brkanje pojmova utjecaj (uzročnost) i povezanost, preciznost (specifičnost/mjerljivost), itd.
- HIPOTEZE
- ne odgovaraju na postavljene ciljeve;
- nisu dovoljno jasne (preširoke su).
- RAZRADA
Metoda - odabrane metode i mjerni instrumenti ne odgovaraju postavljenim ciljevima.
Rezultati - korištene metode obrade podataka ne odgovaraju postavljenim ciljevima;
- korištene metode obrade podataka ne odgovaraju načinu prikupljana i vrsti prikupljenih podataka;
- zaključci koje izvodite nisu u skladu s dobivenim rezultatima;
- zaključci koje izvodite oppće nije moguće donosti temeljem korištene metode obrade podataka.
- Rasprava (diskusija) - loše napisan uvod;
- ZAKLJUČAK - kriva metoda daje netočne odgovore na krivo postavljene ciljeve;
- LITERATURA
- problemi koji se rješavaju pravilnim referenciranjem
- navode se radovi koji nisu pročitani;
- čitanje sažetaka nije čitanje radova (autori ponekad uljepšavaju ili pa uopće znaju što rade, v. Kruger & Dunning, 1999);
- navođenje sekundarnih ili sekundarnih referenci kao primarnih - to je pogrešno!
- plagiranje - ne navođenje referenci, tj. prisvajanje misli i nalaza;
- auto-plagiranje - predstavljanje starog (svog) kao novog (svog);
- reference u tekstu ne odgovaraju popisu literature (nedostaci iliviškovi);
- premali broj izvora literature (tekst je prepričavanje sadržaja 1 ili 2 rada).
Literatura (Referenciranje)
Referenciranje
Navesti sve one čije su ideje, teorije iliistraživanje imalidirektan utjecaj na vaš rad:
- informacije o kontekstu (dosadašnje spoznaje);
- podrška ili pobijanje vašeg rada;
- ključne definicije;
- podatci (činjenice);
- "opće znanje" u znanosti ne postoji! (maskiranje subjetkivne procjene ili izbjegavanje traženja inicijalnog izvora);
- sve što nije produktom vaše originalne (trenutne) ideje ili izravan rezultat istraživanja, treba uz sebe imati referencu!
Dobra mjera
- znanstveni rad (istraživački): minimalno 1 do 2 izvorna i/ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu;
- znanstveni rad (pregledni i metaanaliza): ako nisu ograničeni na specifično razdoblje, sve do sada;
- stručni rad: minimalno 1 do 2 izvorna ili najreprezentativnija izvora za svaku izjavu
- uvijek je puno više toga dostupno – već dok čitate ste upućeni na nove radove;
Programska rješenja
Provjera gramatike
- Hašek
- Microsoft Word – aai identitet;
Pretraživanje literature
- Portal elektroničkih izvora za akademsku i znanstvenu zajednicu – aai identitet
- Google Scholar
- EBSCO Web Host *
- Hrčak
- Wikipedia: Popis Baza
Reference and citation manageri
Programi za obradu podataka
Bilješke
- [1] Iskustvena i zdravorazumska podjela autora. U trenutku objave/pisanja ne postoji jedinstveni 'službeni' kriterij (načelo) kategorizacije.
- [2] Naglasak na važnosti teorijske značajnosti zasigurno dodatno produbljuje jaz između "znanosti i (prakse) struke". Ovdje većinom mislim na područje društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici u ovim područjima se danas rijetko kada imaju vremena, volje i kompetencija baviti stručnim radom. Isto se tako stručnjaci rijetko kad bave znanstvenim radom (manjak vremena, volje i kompetencija). Pritom nedostatak kompetencija u obje skupine ne znači nedostatak sposobnosti nego manjak znanja/prakse/iskustva. Najveću štetu vjerojatno čine oni koji nisu kompetentni, a utvaraju si da jesu i onda bez ekspertnog vodstva obavljaju djelatnost druge skupine (klasičan primjer Dunning–Kruger efekta, v. Kruger & Dunning, 1999).
Ovaj jaz, iako bismo zbog nedostatka kompetencija mogli reći opravdan, dovodi do umjetnog odvajanja znanosti i struke, što je besmisleno. Znanstveni pomaci u vidi manjih modifikacija teorije, formulacije nove teorije ili pak promjene dominantne paradigme nužno dolaze od dna – individualnog ka općem, od iskustva do teorije, od praske ka znanosti. Ono što onemogućava informiranje znanosti o korisnim nalazima iz praske je to što informacije prikupljene u praksi često nisu prikupljene na znanstveni način te proizvoljna metodologija stručnog opažača takve nalaze čini beskorisnima, a ono što s druge strane onemogućava informiranje prakse o znanstvenim dostignućima je praktična irelevantnost predmeta (teme) znanstvene spoznaje.
Kada bi se u praksi počele primjenjivati znanstvene metode prikupljanja podataka tada bi protok informacija od prakse do znanosti bio ostvaren. To se može postići edukacijom praktičara o znanstvenoj metodologiji ili jednostavnije - suradnjom, skretanje dijela pažnje i znanstvenog interesa znanstvenika sa isključivo teorijski značajnih na praktično značajne probleme. Tako bi znanstvenici sa praktičara na sebe preuzeli pitanje odgovornosti znanstveno-metodološkog prikupljanja podataka. Praktičari bi i dalje bili praktičari, a znanstvenici i dalje znanstvenici, samo bi korpus i kvaliteta akumuliranog znanja bila takva da bi isto imalo oboje praktične i teorijske implikacije.
Literatura
- Kruger, J., & Dunning, D. (1999). Unskilled and Unaware of It: How Difficulties in Recognizing One's Own Incompetence Lead to Inflated Self-Assessments. Journal of Personality and Social Psychology, 77(6), 1121-1134. https://dx.doi.org/10.1037/0022-3514.77.6.1121
- Kuhn, T. S. (1996). The structure of scientific revolutions (3 ed). Chicago, IL: The University of Chicago Press.
- Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima (2 ed). Jastrebarsko: Naklada slap.